Miraz

Pronunciation: mî-raːz
Language: Serbian-Croatian
Contributors: Miljana Bojić-Musić
Also known as: dowry

Description

Miraz je sve ono mlada donosi sa sobom u brak. Ova tradicija je prisutna od pamtivijeka u mnogim krajevima svijeta, uključujući područje Balkana. U miraz spadaju svi mladini lični predmeti iz kuće njenih roditelja, posjedi ili zemljište naslijeđeni od predaka, stoka, novac, nakit, itd. Nekoliko je različitih subkategorija kada se generalno govori o izrazu miraz, koje odvajaju imovinu kojom mlada samostalno raspolaže te imovinu koju sa sobom donosi svome mužu. Sadržaj i vrijednost miraza je zavisilo o socijalnom statusu i materijalnim mogućnostima mladinih roditelja (vidi Klopotan 1999).
Miraz je nekada bio u toj mjeri važan za budućnost braka da je mogao rezultovati u odustajanju od istog, ukoliko se roditelji ne bi uspjeli sklopiti dogovor. Dešavali su se slučajevi gdje mlada i mladoženja takoreći pobjegnu i vjenčaju se, uprkos neodgovarajućem mirazu. Tradicija miraza je bila tipična za mnoge porodice na Balkanu, naročito na selu, sve do Drugog svjetskog rata.
U današnje vrijeme, i ako se paktikuje, miraz je više simbolična tradicija nego što je obavezna. Neki od predmeta koji su mlade najviše donosile kao miraz, prema pričama moje bake, bili su zlatni dukati i ćilimi (vidi Klopotan 1999).
Na fotografiji se može vidjeti ćilim koji je snaha moje bake, moja ujna, donijela kao miraz u novu kuću. Na balkan su ćilimi stigli preko Osmanskog carstva, te se i zadržali do današnjih dana. Ćilim je jedan od simbola i elemenata materijalne kulture mnogih zemalja Balkana, naročito u mojoj domovini Bosni i Hercegovini. Duboko su urezani u tradiciju i kulturu. U seoskim krajevima su bili ručno izrađivani do kraja Drugog svjetskog rata. U nekim područjima, bilo je obavezno da mlada ponese sa sobom lično izrađeni ćilim kao miraz (Džeko 2019). Ćilim sa fotografije se sada nalazi u mom vlasništvu, jer sam ga dobila kao poklon od moje bake.

Read more

All the material belongings that a bride brings with her into marriage. This tradition has been upheld since ancient times in many parts of the world, including the Balkans. A dowry is the entirety of the bride’s personal belongings from her parents’ house, along with property or land inherited from her ancestors, livestock obtained from her parents, money, jewelry, etc. The general term “dowry” encompasses several different subcategories, which separate property that belongs to the bride herself and can dispose of at her discretion, and property that she brings to her husband. The dowry’s content and value depend on the social status and material capabilities of the bride’s parents (see Klopotan 1999). This custom was traditionally so important that it was crucial for the future of the marriage, and could result in its dissolution if the parents of each party failed to reach an agreement. In such cases, it was not unknown for the bride and groom to run away and marry despite an insufficient dowry. The custom was commonly practiced among many communities in the Balkans, especially in the countryside, until World War II. Today, if practiced at all, it is more for symbolic reasons than obligatory. Some of the most common items in dowries were, from my grandmother’s stories, ducats and kilims (see Klopotan 1999).
The picture shows a kilim (Serbian-Croatian: Ćilim: t͡ɕǐ – lim) that my grandmother’s daughter-in-law, my aunt, brought to my grandmother’s house. They arrived in the Balkans with the Ottoman Empire and have remained there to this day. A kilim is one of the most characteristic symbols of the material culture of many Balkan countries, especially my homeland of Bosnia and Herzegovina, where they are deeply embedded in tradition and culture. In rural areas, kilims were handmade until the end of World War II. In some areas, it was mandatory for the bride to bring a kilim that she had made herself as a dowry (Džeko 2019). The kilim in the picture is now in my possession, a gift from my grandmother.

Džeko, Lebiba. “Ćilim i makat iz Stoca u zbirkama Odjeljenja za etnologiju Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine.” Hercegovina, 18, 2019, 247-248, https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=854857.

Klopotan, Snježana. “Miraz.” Etnološka tribina : Godišnjak Hrvatskog etnološkog društva, 22, 1999, 85-105, https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=754709.

Date of entry: March 31, 2025
Kilim (Ćilim). Brčko, Bosnia & Herzegovina, January 11, 2025, by Miljana Bojić-Musić.
The name you would like to be credited with for your contribution.
The word you wish to contribute
Your email for contact and updates regarding your submission.
The language you are contributing the word in
Maximum file size: 3 MB
Maximum file size: 5 MB
By proceeding, I acknowledge and agree to GloCo's Legal notice and Terms of use
and the Guidelines for Contributors *

Related Words

10602790_322080884634495_1776057173_n
Lilanje
Serbian

Lilanje je drevni narodni običaj, tipičan za stanovništvo istočne Bosne i zapadne Srbije, koji, prema starim vjerovanjima, datira iz perioda prije hri...

image
Sicanje/Bocanje
Serbo-Croatian

Postoji pretpostavka da ritual Sicanja/Bocanja, ili tradicionalni običaj tetoviranja među katolkinjama iz današnje Bosne i Hercegovine i nekih dijelov...

IMG-ad886ab0a3050cff45d05ffcd02ceb3b-V
Ivandan/Ivanjdan
Serbian

Pravoslavni hrišćani slave Ivandan/Ivanjdan 7. jula, praznik nazvan po Svetom Ivanu/Jovanu Krstitelju i njegovom rođendanu. Tradicionalno na ovaj dan,...

IMG-7c4310f1a5219386484ff29a3e68eb4e-V
Slava
Serbian

Uglavnom u Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini (između ostalih zemalja jugoistočne Evrope: Makedonije, Dalmacije i Slavonije u prošlosti), pravos...

46290710-1
Balkanism
English

The term ‘Balkanism’ has multilayered meaning. First, it can be understood as an academic discourse, defined by Maria Todorova (Imagining the Balkans,...

9.Home
ognjište, kuća
Serbian-Croatian
o-gnjī-šte, kû-t͡ɕa

Pojam kuće u balkanskim jezicima često se poistovjećuje sa riječju ognjište. Mjesto gdje vatra gori, gdje se nikad ne gasi, predstavlja pravi dom i ku...

8.FolkCostume
narodna nošnja
Serbian-Croatian
na-ɾɔ-dna nȍ-šnja

Balkanski region je deo zemlje koji je tokom vijekova bio naseljen mnogim narodima. Ovo bogatstvo se ogleda i u narodnoj nošnji, koja je vrlo često od...

7.FolkDance
kolo/folklor
Serbian-Croatian
kô-lo/fǒl-kloːr

Kolo je drevni oblik plesa koji se praktikuje u cijelom svijetu, u različitim kulturama na svim kontinentima. Prevedeno kao ples u krugu, to je najran...

6.Ikon
ikona
Serbian-Croatian
i-ko-na

Kao i kod svih pravoslavnih hrišćana, kult ikona u domovima je izuzetno važan i negovan. Ikone su korišćene ne samo u liturgijskim postavkama, bitkama...

5.BadnjakBranch
Badnjak
Serbian-Croatian
bâ-dɲaːk

Među hrišćanima na Balkanu, jedan od najznačajnijih praznika u folklornom smislu je Badnji dan (dan uoči Božića). Etimološki, riječ badnjak može nasta...

error: