Balkanski region je deo zemlje koji je tokom vijekova bio naseljen mnogim narodima. Ovo bogatstvo se ogleda i u narodnoj nošnji, koja je vrlo često odražavala više kultura istovremeno, svedočeći o istoriji i duhovima različitih perioda. Mnoge invazije su donijele svoje elemente koji su ostali, ali su svi narodi uspjeli sačuvati mnogo u pogledu autentičnosti odjeće prije toga (vidi Clemente 2018). Svaka regija ovog poluostrva imala je svoj jedinstveni način oblačenja, kombinujući ga sa elementima kultura koje su dolazile i odlazile. Takođe, svaka nošnja je imala svoju svrhu, npr. gradska, seoska, radna, svadbena nošnja i dr., a izgled i materijal nošnje ukazivali su i na klimatske prilike određenog kraja u kojem se odjeća nosila. Najveći strani uticaj na balkansku nošnju imalo je Osmansko carstvo, a ovi elementi se mogu vidjeti u raznim krajevima, posebno na južnim dijelovima poluostrva, te u kombinaciji sa autohtonim stilom oblačenja (vidi Clemente 2018).
Danas se nošnje mogu vidjeti samo na festivalima, proslavama i nastupima kulturno-umjetničkih društava. Oni su dokaz kulturne složenosti ove regije (vidjeti Clemente 2018). Na slici je prikazan primer nošnje, sa područja Šumadije (Srbija), iz vremena kada sam ja (stojim u sredini) igrala folklor i nastupala na sceni. Motiv za očuvanjem identiteta i osjećaja pripadnosti kroz nošnju je veoma jak među ljudima, toliko jak da u današnje vrijeme postoji trend vjenčavanja u narodnim nošnjama, kao što su to činile generacije vijekovima prije našeg vremena.
The Balkan region is an area that has been inhabited by many peoples over the centuries. This cultural diversity is reflected in folk costumes, which very often meld several cultures simultaneously, testifying to the history and spirits of different periods. Though many invasions brought their own styles that have since become more permanent, all of the region’s peoples managed to preserve much in terms of the authenticity of their clothing prior to that (see Clemente 2018). Indeed, each of the peninsula’s regions had its own unique way of dressing, influenced by the specificities of the cultures that came and went, and each costume had a purpose related to its context, such as urban, rural, working, wedding costume, etc. The appearance and material of the costume reflected the climatic conditions of the particular region in which it was to be worn. The greatest foreign influence on Balkan costumes came from the Ottoman Empire. This can be seen in various regions, especially the southern parts of the peninsula, and in combination with indigenous styles of clothing (see Clemente 2018).
Today, although costumes are generally only worn at festivals, celebrations, and performances by cultural and artistic societies, they are a testament to the region’s cultural complexity (see Clemente 2018). The image shows an example of a costume from the area of Šumadija (Serbia), from the time when I (in the middle) was dancing folk dances and performing on stage. The sense of preserving identity and a sense of belonging through costumes is strongly felt, to the extent that there is now a trend for getting married in folk costumes, as generations did centuries before our time.
Clemente, Volodia. “Costumes and Customs as Modes of Identification in the Balkan Peninsula.” In Fashion through History: Costumes, Symbols, Communication, edited by Giovanna Motta and Antonella Biagini, 207–215. Newcastle upon Tyne: Cambridge Scholars Publishing, 2008.
Lilanje je drevni narodni običaj, tipičan za stanovništvo istočne Bosne i zapadne Srbije, koji, prema starim vjerovanjima, datira iz perioda prije hri...
Postoji pretpostavka da ritual Sicanja/Bocanja, ili tradicionalni običaj tetoviranja među katolkinjama iz današnje Bosne i Hercegovine i nekih dijelov...
Pravoslavni hrišćani slave Ivandan/Ivanjdan 7. jula, praznik nazvan po Svetom Ivanu/Jovanu Krstitelju i njegovom rođendanu. Tradicionalno na ovaj dan,...
Uglavnom u Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini (između ostalih zemalja jugoistočne Evrope: Makedonije, Dalmacije i Slavonije u prošlosti), pravos...
The term ‘Balkanism’ has multilayered meaning. First, it can be understood as an academic discourse, defined by Maria Todorova (Imagining the Balkans,...
Pojam kuće u balkanskim jezicima često se poistovjećuje sa riječju ognjište. Mjesto gdje vatra gori, gdje se nikad ne gasi, predstavlja pravi dom i ku...
Kolo je drevni oblik plesa koji se praktikuje u cijelom svijetu, u različitim kulturama na svim kontinentima. Prevedeno kao ples u krugu, to je najran...
Kao i kod svih pravoslavnih hrišćana, kult ikona u domovima je izuzetno važan i negovan. Ikone su korišćene ne samo u liturgijskim postavkama, bitkama...
Među hrišćanima na Balkanu, jedan od najznačajnijih praznika u folklornom smislu je Badnji dan (dan uoči Božića). Etimološki, riječ badnjak može nasta...
Sakupljanje antikviteta je sveprisutan koncept u mnogim društvima. Postoje razni razlozi za prikupljanje i razne kategorije koje ljudi traže. Na Balka...
This website uses strictly necessary cookies to function. We would also like to use functional and analytical cookies to improve your experience. You can choose to accept or decline.