Pravoslavni hrišćani slave Ivandan/Ivanjdan 7. jula, praznik nazvan po Svetom Ivanu/Jovanu Krstitelju i njegovom rođendanu. Tradicionalno na ovaj dan, žene prave cvjetni vijenac, napravljen od različitih vrsta ljetnog cvijeća i bilja, a glavni cvijet vijenca je ivanjsko cvijeće (nazvano po ovom prazniku). Dodavanje još cvijeća i bilja nosi dodatnu simboliku vijencu: bijelo i crveno cvijeće simbolizuje dobro zdravlje, kantarion se koristio u ljekovite svrhe, a za vesele i šarene ukrašene vijence dobrodošao je bilo koji drugi obojeni cvijet. Budući da se ovaj praznik slavi usred ljeta, izrada vijenaca simbolizuje vrhunac vegetacije. Cvjetni vijenci korišteni su za ukrašavanje različitih predmeta na zemljištu, ograde, vrata, kuće; ali najvažnije je to što su imali zaštitna i ljekovita svojstva, jer su bili napravljeni od bilja s ljekovitim svojstvima. Takvi vijenci su se čuvali godinu dana, dok se ne bi napravio novi, i to je predstavljalo porodični lijek za tu godinu.
Orthodox Christians celebrate Ivandan/Ivanjdan on the 7th of July, holiday named after St. John the Baptist and his birthday. Traditionally on this day, women make a flower wreath, made of different kinds of summer flowers and herbs, and having lady’s bedstraw (called after this holiday – Ivandan flowers = ivansko cvijece) as a main flower of the wreath. Adding more flowers and herbs carries additional symbolic to the wreath: white and red flowers symbolize good health, St. John’s-wort was used for medicinal purposes, and for cheerful and colorful decorated wreaths any other colored flower is welcome. Since this holiday is celebrated in the middle of summer, the making of wreaths are symbolizing peak season of vegetation. Flower wreaths were used for decorating different objects on land, fences, doors, houses; but most importsntly, they had protective and healing properties, since they were made of herbs with medicinal benefits. Such wreaths were kept for a year, until the new one has been made, and that represented a family’s just-in-case medicine for a year.
Lilanje je drevni narodni običaj, tipičan za stanovništvo istočne Bosne i zapadne Srbije, koji, prema starim vjerovanjima, datira iz perioda prije hri...
Postoji pretpostavka da ritual Sicanja/Bocanja, ili tradicionalni običaj tetoviranja među katolkinjama iz današnje Bosne i Hercegovine i nekih dijelov...
Uglavnom u Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini (između ostalih zemalja jugoistočne Evrope: Makedonije, Dalmacije i Slavonije u prošlosti), pravos...
The term ‘Balkanism’ has multilayered meaning. First, it can be understood as an academic discourse, defined by Maria Todorova (Imagining the Balkans,...
Pojam kuće u balkanskim jezicima često se poistovjećuje sa riječju ognjište. Mjesto gdje vatra gori, gdje se nikad ne gasi, predstavlja pravi dom i ku...
Balkanski region je deo zemlje koji je tokom vijekova bio naseljen mnogim narodima. Ovo bogatstvo se ogleda i u narodnoj nošnji, koja je vrlo često od...
Kolo je drevni oblik plesa koji se praktikuje u cijelom svijetu, u različitim kulturama na svim kontinentima. Prevedeno kao ples u krugu, to je najran...
Kao i kod svih pravoslavnih hrišćana, kult ikona u domovima je izuzetno važan i negovan. Ikone su korišćene ne samo u liturgijskim postavkama, bitkama...
Među hrišćanima na Balkanu, jedan od najznačajnijih praznika u folklornom smislu je Badnji dan (dan uoči Božića). Etimološki, riječ badnjak može nasta...
Sakupljanje antikviteta je sveprisutan koncept u mnogim društvima. Postoje razni razlozi za prikupljanje i razne kategorije koje ljudi traže. Na Balka...