The term ‘Balkanism’ has multilayered meaning. First, it can be understood as an academic discourse, defined by Maria Todorova (Imagining the Balkans, 1997), which represents a specific but separated variation of Saidian Orientalism. Here, the Balkan peninsula, mostly populated by Slavs, is being constructed as Europe’s (Western Europe) Other, that is a symbol for less civilized, primitive, irrational. Accordingly, Western Europe’s discourse needs the area with such a reputation to carry the role of a bridge between West and East. This concept was founded upon the legacies left by the Byzantine and Ottoman Empire, which created a binary opposition between the Balkan peninsula and Western Europe. Second, it is used generally in Western Europe, as an everyday concept to describe the Balkan peninsula negatively, alluding to corruption, specific mentality, primitivism, etc. Third, there is a phenomenon of considering of the peoples from the peninsula as less primitive themselves, and having an image of themselves as a in-between space, hybrid between East and West (self-Balkanism). Nowadays, outside the use of the term Balkanism in the academic or political discussion, people from the Balkan peninsula use it rather neutrally than negatively—more often than not even proudly—simply as a word to describe their characteristics, such as following: slow-paced living, coffee culture, religious, spontaneous, patriarchy, family-oriented communities, etc., in other words, with an opposite meaning than intended in the first place.
Termin „balkanizam“ ima višestruko značenje. Prvo, može se shvatiti kao akademski diskurs, koji je definisala Marija Todorova (Imagining the Balkans, 1997), a koji predstavlja specifičnu, ali odvojenu varijaciju saidovskog orijentalizma. Ovdje se Balkansko poluostrvo, uglavnom naseljeno Slavenima, konstruiše kao evropski (zapadnoevropski) Drugi, odnosno simbol za manje civilizovano, primitivno, iracionalno. Shodno tome, zapadnoevropskom diskursu je potrebno područje s takvom reputacijom da nosi ulogu mosta između Zapada i Istoka. Ovaj koncept je zasnovan na naslijeđu Vizantijskog i Osmanskog carstva, koje je stvorilo binarnu opoziciju između Balkanskog poluostrva i Zapadne Evrope. Drugo, termin se generalno koristi u Zapadnoj Evropi, kao svakodnevni koncept za negativan opis Balkanskog poluostrva, aludirajući na korupciju, specifičan mentalitet, primitivizam itd. Treće, postoji fenomen smatranja naroda s poluostrva manje primitivnim od strane njih samih, i njihovog predstavljanja kao međuprostora, hibrida između Istoka i Zapada (samobalkanizam/autobalkanizam). Danas, izvan upotrebe termina balkanizam u akademskim ili političkim diskusijama, ljudi sa Balkanskog poluostrva ga koriste radije neutralno nego negativno – često čak i ponosno – jednostavno kao riječ kojom opisuju svoje karakteristike, kao što su sljedeće: spor tempo života, kultura kafe, religioznost, spontanost, patrijarhalnost, porodično orijentisane zajednice itd., drugim riječima, u suprotnom značenju od prvobitno zamišljenog kada je kreiran izraz.
Lilanje je drevni narodni običaj, tipičan za stanovništvo istočne Bosne i zapadne Srbije, koji, prema starim vjerovanjima, datira iz perioda prije hri...
Postoji pretpostavka da ritual Sicanja/Bocanja, ili tradicionalni običaj tetoviranja među katolkinjama iz današnje Bosne i Hercegovine i nekih dijelov...
Pravoslavni hrišćani slave Ivandan/Ivanjdan 7. jula, praznik nazvan po Svetom Ivanu/Jovanu Krstitelju i njegovom rođendanu. Tradicionalno na ovaj dan,...
Uglavnom u Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini (između ostalih zemalja jugoistočne Evrope: Makedonije, Dalmacije i Slavonije u prošlosti), pravos...
Pojam kuće u balkanskim jezicima često se poistovjećuje sa riječju ognjište. Mjesto gdje vatra gori, gdje se nikad ne gasi, predstavlja pravi dom i ku...
Balkanski region je deo zemlje koji je tokom vijekova bio naseljen mnogim narodima. Ovo bogatstvo se ogleda i u narodnoj nošnji, koja je vrlo često od...
Kolo je drevni oblik plesa koji se praktikuje u cijelom svijetu, u različitim kulturama na svim kontinentima. Prevedeno kao ples u krugu, to je najran...
Kao i kod svih pravoslavnih hrišćana, kult ikona u domovima je izuzetno važan i negovan. Ikone su korišćene ne samo u liturgijskim postavkama, bitkama...
Među hrišćanima na Balkanu, jedan od najznačajnijih praznika u folklornom smislu je Badnji dan (dan uoči Božića). Etimološki, riječ badnjak može nasta...
Sakupljanje antikviteta je sveprisutan koncept u mnogim društvima. Postoje razni razlozi za prikupljanje i razne kategorije koje ljudi traže. Na Balka...
This website uses strictly necessary cookies to function. We would also like to use functional and analytical cookies to improve your experience. You can choose to accept or decline.