Badnjak

Pronunciation: bâ-dɲaːk
Language: Serbian-Croatian
Contributors: Miljana Bojić-Musić

Description

Među hrišćanima na Balkanu, jedan od najznačajnijih praznika u folklornom smislu je Badnji dan (dan uoči Božića). Etimološki, riječ badnjak može nastati od riječi badanj/panj, i od glagola bdjeti, što znači čuvati, biti budan. Ovaj praznik sa sobom nosi mnoge tradicije vezane za pripreme za Božić, spremanje hrane, uređenje domova i prostora, dvorišta, kićenje itd. Badnjak i njegovo spaljivanje ima veliku ulogu, a ovu tradiciju su od davnina pratili stari Rimljani, Englezi, južnoslovenski narodi, Francuzi, Portugalci, Germani. Na Balkanu se najčešće koristi drvo, odnosno hrastova grana, sa lišćem koje simbolizuje Božiju večnost. (vidi Dragić 2008)
Običaji su različiti, ali opšte pravilo je da se badnjak pali uveče uoči Božića, u crkvenim dvorištima, a na božićno jutro se pali u ognjištima domova. Paleći badnjak u kućnom ognjištu, najstariji muškarac u kući izgovara kao molitvu i traženja blagoslova i želja za narednu godinu: „Koliko varnica, toliko novca/sreće/zdravlja…”
Vatra je magijski izvor moći u narodnim vjerovanjima i hrišćanstvu, a goruće drvo badnjaka simbolizira regeneraciju i sunce, odnosno i pobjedu svjetlosti nad tamom. Spaljivanje drveća vjerovatno seže daleko u prošlost, u pretkršćanska narodna vjerovanja i kulturu (vidi Dragić 2008).

Read more

For Christians in the Balkans, one of the most important festival holidays is Badnji dan (the day before Christmas). At the center of the holiday is the badnjak tree, similar to the Yule log in the Western tradition of Christmas. Etymologically, badnjak may originate from the noun badanj/panj (log) and the verb bъdeti, bdjeti, meaning to guard or be awake. This holiday brings with it many of the traditions related to Christmas in the West, such as preparing food, arranging homes and other spaces, decorating, and so on. The badnjak tree and the ritual of burning it play a major role, and is a tradition that has been observed in some form in ancient Rome, England, France, Portugal, Germany, and among South Slavic peoples. In the Balkans, the branch used is generally oak with its leaves still attached, to symbolize God’s eternity (see Dragić 2008).
There are various specific traditions, but the general rule is that the badnjak tree is lit on the evening before Christmas Day in church courtyards, and on Christmas morning another is lit in the fireplaces of homes. While lighting the badnjak tree in the fireplace, the oldest male in the house says the following as a prayer to ask for blessings and wishes for the coming year: “Koliko varnica, toliko novca/sreće/zdravlja…” (Let our money/happiness/health be as plentiful as these sparks…).
Fire is considered a source of magic and power in both folk cultures and Christianity, and the burning badnjak tree symbolizes regeneration and the sun, that is, the victory of light over darkness. The practice of burning trees probably dates back to prehistory, to pre-Christian folk beliefs and culture (see Dragić 2008).

Dragić, Marko. “Drvo badnjak u kršćanskoj tradicijskoj kulturi.” Crkva u svijetu: Crkva u svijetu, vol. 43, no. 1, 2008, 67–70, 85. https://hrcak.srce.hr/file/39183.

Date of entry: March 31, 2025
Badnjak branch. Brčko, Bosnia & Herzegovina, January 5, 2025, by Miljana Bojić-Musić.
The name you would like to be credited with for your contribution.
The word you wish to contribute
Your email for contact and updates regarding your submission.
The language you are contributing the word in
Maximum file size: 3 MB
Maximum file size: 5 MB
By proceeding, I acknowledge and agree to GloCo's Legal notice and Terms of use
and the Guidelines for Contributors *

Related Words

10602790_322080884634495_1776057173_n
Lilanje
Serbian

Lilanje je drevni narodni običaj, tipičan za stanovništvo istočne Bosne i zapadne Srbije, koji, prema starim vjerovanjima, datira iz perioda prije hri...

image
Sicanje/Bocanje
Serbo-Croatian

Postoji pretpostavka da ritual Sicanja/Bocanja, ili tradicionalni običaj tetoviranja među katolkinjama iz današnje Bosne i Hercegovine i nekih dijelov...

IMG-ad886ab0a3050cff45d05ffcd02ceb3b-V
Ivandan/Ivanjdan
Serbian

Pravoslavni hrišćani slave Ivandan/Ivanjdan 7. jula, praznik nazvan po Svetom Ivanu/Jovanu Krstitelju i njegovom rođendanu. Tradicionalno na ovaj dan,...

IMG-7c4310f1a5219386484ff29a3e68eb4e-V
Slava
Serbian

Uglavnom u Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini (između ostalih zemalja jugoistočne Evrope: Makedonije, Dalmacije i Slavonije u prošlosti), pravos...

46290710-1
Balkanism
English

The term ‘Balkanism’ has multilayered meaning. First, it can be understood as an academic discourse, defined by Maria Todorova (Imagining the Balkans,...

9.Home
ognjište, kuća
Serbian-Croatian
o-gnjī-šte, kû-t͡ɕa

Pojam kuće u balkanskim jezicima često se poistovjećuje sa riječju ognjište. Mjesto gdje vatra gori, gdje se nikad ne gasi, predstavlja pravi dom i ku...

8.FolkCostume
narodna nošnja
Serbian-Croatian
na-ɾɔ-dna nȍ-šnja

Balkanski region je deo zemlje koji je tokom vijekova bio naseljen mnogim narodima. Ovo bogatstvo se ogleda i u narodnoj nošnji, koja je vrlo često od...

7.FolkDance
kolo/folklor
Serbian-Croatian
kô-lo/fǒl-kloːr

Kolo je drevni oblik plesa koji se praktikuje u cijelom svijetu, u različitim kulturama na svim kontinentima. Prevedeno kao ples u krugu, to je najran...

6.Ikon
ikona
Serbian-Croatian
i-ko-na

Kao i kod svih pravoslavnih hrišćana, kult ikona u domovima je izuzetno važan i negovan. Ikone su korišćene ne samo u liturgijskim postavkama, bitkama...

4.WoodenWheel
Sakupljanje starina/antikviteta
Serbian-Croatian
sa-ku-plja-nje sta-rǐ-na/ a-nti-kʋǐ-teː-ta

Sakupljanje antikviteta je sveprisutan koncept u mnogim društvima. Postoje razni razlozi za prikupljanje i razne kategorije koje ljudi traže. Na Balka...

error: